Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

15.08.2017 | 12:00 | IKA D - 192452/8

Homilija kardinala Josipa Bozanića

Marija Bistrica, svetkovina Uznesenja BDM, 15. kolovoza 2017.

Čitanja: Otk 11,19a; 12,1-6a.10ab; 1 Kor 15,20-27a; Lk 1,39-56

Draga braćo svećenici, redovnici i sestre redovnice, braćo i sestre u Kristu, predragi bistrički hodočasnici!

1. Danas na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, na Veliku Gospu, ponovno smo došli k svojoj Majci da bi nam nebeskim zagovorom pomogla čitati događaje svoga života, života naših obitelji, života našega hrvatskoga naroda te zbivanja u svijetu. U Marijinu hvalospjevu, koji je naviješten u svetom Evanđelju, nalazimo onaj odgovor na koji Bog poziva svoje sinove i kćeri, svakoga od nas, a koji podupire snaga Duha Krista uskrsloga i živoga među nama.
Mariju njezina rođakinja Elizabeta naziva blaženom, jer je vjerovala u ispunjenje Božje riječi. A Marija joj odgovara uzdižući hvalospjev Gospodinu koji Crkva ponavlja svakoga dana u večernjoj molitvi, kako bi u svim vjernicima čuvala onu vjeru kojom je Djevica Marija znala čitati događaje svoga života i povijest svoga naroda. Današnja svetkovina pred nas stavlja Ženu i Majku, kao uzor kako se pouzdavati u Boga u vlastitom životu.
Marijin hvalospjev, Veliča duša moja Gospodina, na uzoran način izražava zahvalu Bogu, jer je izgovara ne samo Marija, nego i Isus u njezinu krilu. Isus, kojega Marija nosi pod svojim srcem, neizreciv je dar Božje ljubavi koji nam objavljuje otajstvo života, u njegovoj cjelovitosti, u kršćanskom darivanju i služenju, u radosti i boli, te konačni cilj našega života u vječnosti. Svaki se čovjek nalazi pred očitošću smrti i u tome nam je potrebna snaga i pouzdanje, koje nadilazi zemaljsku očitost, da bi čovjek živio nadu u život nakon smrti.
U Marijinu hvalospjevu nalazimo onaj odgovor na koji Bog zove Crkvu. Poput Marije, i mi smo pozvani pridonositi spašavanju svijeta slobodnim prihvaćanjem Božje volje. A to je moguće živjeti, ako prihvaćamo Mariju kao "putokaz nade i utjehe" na našem ovozemnom putovanju (usp. Predslovlje Uznesenja BDM).
Dragi vjernici, radosno smo došli danas u ovo drago nam nacionalno Svetište, jer želimo obnoviti pouzdanje u Gospodina, moliti zagovor Majke Božje Bistričke i svetih koji su živjeli od pouzdanja u Boga. U ovom bistričkom svetištu misao se i sama od sebe veže uz blaženoga Alojzija Stepinca, pastira i mučenika, koji je svjedok vjere, svjedok svetoga pouzdanja u Boga. Zato je tako lako povezati Marijin hvalospjev i svjedočanstvo našega Blaženika.

2. Najprije treba istaknuti da sve što Bog čini ne može biti drukčije nego aktualno, suvremeno, ono što čovjeka unapređuje i otvara budućnosti u kojoj pobjeđuje dobro. Tamo gdje je Bog na djelu svojom svetošću, živi Božje vrijeme, Božja sadašnjost. U tome je smisao trajne aktualnosti Marijinog hvalospjeva kao i aktualnost svjedočanstva života i djela blaženoga Alojzija.
Spominjem to zbog toga što se u javnosti, posebno od promicatelja osporavanja svetosti blaženoga Alojzija, može čuti da nije potrebno vraćati se u prošle događaje i isticati Stepinčev lik, jer – govore nam – on više nije aktualan. Treba, prema njima, sadašnjosti pristupiti na suvremeniji način. No, nema ničega što bi bilo suvremenije od Boga i od njegove prisutnosti u životima onih koji su sebe stavili u službu Božje providnosti i ljubavi.
Ta se nutarnja snaga aktualnosti osjeća i u izvanjskoj neposrednosti. Naime, činjenicu Stepinčeve aktualnosti i suvremenosti potvrđuju događaji ne samo u vrijeme njegova života na zemlji, nego tijekom svih godina nakon njegove smrti sve do danas. Zar nam to ne govori i nedavno završen rad Komisije Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve? Nije li dovoljno jak pokazatelj te aktualnosti to da dvije Crkve razgovaraju i raspravljaju o njemu na razini nositelja najodgovornijih služba?
Još i više od toga! I naša suvremena pitanja, i ona društvena, pa odgojna, kulturna, nacionalna, od onih najdubljih i temeljnih državnih do svakidašnjih, u raznim područjima života mogu dobiti odgovore u aktualnosti blaženoga Alojzija koji ostaje smjerokazom i za našu budućnost. Nije li nam sveti papa Ivan Pavao II. s ovog mjesta onog povijesnog dana, 3. listopada 1998. godine poručio:
"Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštivanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik. Dobro je znao da se ne može popuštati kad je u pitanju istina, jer istina nije roba kojom se može trgovati. Zbog toga mu je bilo draže prihvatiti patnju nego li izdati svoju savjest i iznevjeriti obećanje dano Kristu i Crkvi" (Homilija u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998.). Ove riječi svetoga Pape treba dobro zapamtiti.

3. Braćo i sestre, premda u našoj javnosti ima puno pristupa koji kardinala Stepinca gledaju s političkoga motrišta, taj je pristup uvelike nedostatan i u konačnici pogrješan. Njegovo se djelovanje i uloga ne mogu razumjeti bez ukorijenjenosti u Boga. On nije svodiv na političko značenje, nego se i političke posljedice njegove službe mogu rasvijetliti samo polazeći od njegove službe pastira, od njegove povezanosti s Bogom i od njegove potpune predanosti Crkvi. Blaženi Alojzije bio je nadbiskup, a ne politički vođa.
Blaženi Alojzije polazi od Boga koji je u neizrecivome promislu iz ljubavi stvorio svijet i čovjeka; polazi od otajstva života koji je Božji dar i s kojim Bog ima svoj plan. Zato je današnja svetkovina, koja obuhvaća početak i završetak povijesti čovjeka, njegovo stvaranje i proslavu u nebu, prikladna za taj pristup, posebno ovdje u svetištu Majke Božje Bistričke s kojim je blaženi mučenik Alojzije srašten u svojoj pobožnosti i molitvi, u pastirskoj službi i pouzdanju.
Marijin hvalospjev započinje usklikom: Veliča duša moja Gospodina! Njezin je duh u Bogu, Spasitelju. Njezin je pogled pročišćen Božjom ljubavlju, a ne oblikovan ljudskim kriterijima i obzirima. Tko usvaja taj Marijin pogled, otkriva da Bog voli čovjeka i poziva ga na življenje dara kao Božjeg stvorenja, stvorena na sliku Božju.
Tu se, dragi vjernici, vidi ključ svega što slijedi u zauzimanju blaženoga Alojzija za čovjeka bilo kojega podrijetla, vjere i nacije, u borbi protiv nepravde, u nastojanju da hrvatski narod ne prihvaća nikakva idolopoklonstva, ponude zla, nego da bude vjeran Bogu. Stepinčev duh nije u politici i u zemaljskim ciljevima, nego – u Bogu. Zbog toga je morao živjeti napetost sa svim totalitarističkim režimima i ideologijama, koje se uvijek bore ponajprije protiv Boga, koje su i bezbožne i protubožne.

4. Blažena Djevica otkriva što je razlog njezina veličanja Gospodina. Naime, On je pogledao "neznatnost svoje službenice". Na prvome mjestu nisu njezine vrline, sposobnosti, zasluge i krjeposti, nego služenje koje je suprotstavljeno uznositosti i oholosti. Kroz sav život blaženoga Alojzija struji ta povezanost duha neznatnosti i služenja.
Odatle njegova suzdržanost u prihvaćanju služba i izjave o nedostojnosti; odatle skromnost, ali i spremnost na sudjelovanje u onome što osjeća da ne dolazi od njegovih traženja, nego od dužnosti službe u čemu slijedi glas savjesti. Odatle njegovo stavljanje života na raspolaganje Bogu, Božjoj volji. Stoga je mirno mogao ponavljati: "Savjest mi je čista i budućnost će pokazati da sam bio u pravu" (Stepinčevo završno obraćanje sudu, 8. listopada 1946.).
Marija, neznatna službenica, u hvalospjevu prorokuje: "Odsad će me, evo, svi narodi zvati blaženom". Blaženost Marijina jest darovani Božji pogled po rođenju Isusa Krista. To je ono što nosi naraštaje. Zato, gledajući Mariju, svi koji su obeshrabreni i obespravljeni; koji trpe tjelesnu ili duhovnu bol, nipošto se ne smiju smatrati odbačenima od Boga. Ondje gdje je zgaženo ljudsko dostojanstvo nalazi se posebna Božja blizina i njegova nježna prisutnost.
I kada Marija kaže da joj je Bog učinio velika djela i kada ta djela vidimo u životima svetaca i blaženika, u životima ljudi koji oko nas šire dobro, tada nas može iznenaditi istina da Bog svoju svemoć očituje poštujući zakone što ih je ugradio u stvoreni svijet, a posebno je osjetljiv na poštivanje ljudske slobode. Surađujući s čovjekom koji slobodno prihvaća njegovu ljubav Bog čini čudesna djela.

5. U drugome dijelu svoga hvalospjeva Marija ističe velika djela koja su ponajprije u dobroti, u milosrđu prema onima koji Boga ljube, koji se pouzdaju u njega i njegovu riječ, odnosno – rečeno biblijskim jezikom – prema onima "koji se boje Boga".
Ta ljubav prema Bogu, nošena milosnim darom Božjega straha, postaje ljubav prema čovjeku. Božje milosrđe odražava se u milosrđu prema bližnjima; ne kao prolazni osjećaj, nego kao nutarnji stav kakav ima majka prema djetetu od prvoga trenutka u njezinu krilu.
Stoga nije slučajno da Božji neprijatelj napada baš otajstvo prenošenja života, kao i blizine i združenosti ljudi između sebe; to su ponajprije: obiteljska, rodbinska, susjedska povezanost i narodno zajedništvo. Božji neprijatelj to čini unoseći zavodljive ponude koje u svojoj jezgri imaju tjeskobu i strah iz kojih proizlaze razne vrste nasilja, nesloga i nemira.
U tome okviru Marija nabraja spasenjska Božja djela. Bog je raspršio oholice i umišljene, dokinuo njihovu snagu. I ako se čini da upravo takvi imaju uspjeha, da se lako združuju u stvaranju dojma nepobjedivosti, Hvalospjev nas ohrabruje da se s time ne mirimo.
Dragi vjernici, temeljni je grijeh oholost i đavao tim grijehom želi ljude zarobiti u umišljenost da su sami sebi dostatni, da ne mare ni za Boga, ni za druge. Odatle dolaze ne samo ružne riječi i psovke na Boga, pogrđivanje vjere i vjernika, nego i izbacivanje Boga iz društvenoga života. Time se oslabljuje zajedništvo i narušavaju se međuljudski odnosi. Ali, baš ono što je glavna zadaća đavla – da rasprši, da razori zajedništvo – događa se oholima: raspršeni su, kako naviješta Evanđelje.

6. Braćo i sestre, pouzdajući se u Boga, vidimo tolike primjere u kojima dobro prevladava nad zlim. Služenje nadbiskupa Stepinca prepuno je takvih obrata i obraćenja. Koliki su samo plodovi milosti od proglašenja kardinala Stepinca blaženim. Dovoljno je zaustaviti se u zagrebačkoj katedrali pokraj Blaženikova groba i promatrati: neprestane procesije, molitve u sabranosti, posebno mladih vjernika, djevojaka i mladića, domaćih i stranaca, a zatim redovito ispovijedanje u našoj prvostolnici. Stoga vjerujemo da će Gospodin u konačnici još snažnije pokazati uzvišenost Blaženikove poniznosti.
Nakon svega što se iščitava iz služenja blaženoga Alojzija, lako se vidi što je Bog po njemu činio. Te Božje zahvate potvrđuju ne samo tolika nama znana i neznana očitovanja zahvalnosti ljudi kojima je pomogao, nego i čudesni znakovi što ih je prepoznao i potvrdio proces beatifikacije i kanonizacije.
Povijesna će istraživanja pred sobom imati ono što je dostupno znanstvenoj metodi povijesnih znanosti na temelju sačuvanih dokumenata. Njih se višestruko razmotrilo i svako će objektivno istraživanje između zapisanih redaka vidjeti dublji razlog i šire značenje Kardinalovih postupaka.
No, novost s kojom se susrećemo su nadolazeći naraštaji koji nalaze ohrabrujuće nadahnuće za prepoznavanje Božje blizine po zagovoru našega Blaženika. On im posreduje novu snagu za prepoznavanje Božjega djela u njihovu životu, za darove ljubavi i velikodušnosti, za suočavanje sa zlom koje nastoji zatvoriti čovjeka u zemaljsku stvarnost sukoba, nezadovoljstva i straha. Služba blaženog Alojzija se nastavlja: bio je neumoran dok je aktivno obavljao pastirsku službu, postao je moćniji po trpljenju u zatvoru i zatočeništvu, a nakon smrti ostaje Alojzije Stepinac veliki naš zagovornik kod Boga.

7. Marijina pjesma hvale zaključuje se razmatranjem o Božjoj vjernosti i njegovu prihvaćanju svoga naroda. Narod je to koji se sjeća, koji se spominje kako ga je Bog vodio iz ropstva u slobodu. Marija, kao pripadnica svoga židovskoga naroda, uči i nas da ne zaboravimo spomen na Božju prisutnost u povijesti našega naroda. U spomenu prepoznaje se Božja novost, zahvati Božjega Duha, plodovi svetosti, ali i pokušaji da se narod prevari i odvuče na stranputicu.
Braćo i sestre, ako sve pripada Bogu, čovjek nije gospodar koji može raspolagati zemaljskim dobrima kako mu se svidi, a još manje smije uskraćivati dobra drugima. Marija vidi novi svijet u kojemu ljudi međusobno koriste darove koje im je nebeski Otac dao da grade svijet u kojemu će ljudi biti nasićeni ljubavlju, slobodom i kruhom. Zemaljska dobra, ako se netko na njih naveže, ne mogu ispuniti nego samo isprazniti ljudski život. Ponekad se čini da brže prevlada sila i nasilje. Marija je tu silu vidjela usmjerenu i prema svome narodu.
I mi danas molimo za sve potrebe ljudi i naroda svijeta, za toliko narušeni mir u svijetu, za našu domovinu Hrvatsku, za plodnost zemlje koju nam je Bog dao. Molimo posebno za naše poljoprivrednike, za zaštitu proizvođača i potrošača, za hrabrost i ustrajnost odgovornih da zaštite malog hrvatskog čovjeka od nemilosrdnog nasilja diktature tržišta.

8. Dragi vjernici, pridružujući se Mariji svojim hvalospjevima, danas molimo: Veličamo te, dobri naš Oče, jer si nam učinio velika djela; jer si nam darovao svoga Sina Spasitelja i Otkupitelja; jer si nam dao Presvetu Bogorodicu Mariju za Majku; jer nas raduješ zagovorom blaženoga Alojzija, koji i nas uči da se uvijek pouzdajemo u tebe.
Braćo i sestre u Kristu, kao zagrebački nadbiskup, s ovog povijesnog prostora beatifikacije, danas s ponosom ističem: blaženi Alojzije je veliki hvalospjev svetosti, ispjevan hrvatskom dušom, koji odzvanja cijelom Crkvom, a razumije ga i lako ga prepoznaje srce čovjeka. Amen.

Misa je spomen-čin Kristova vazmenog otajstva
Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 22. studenog 2017.
Bog je gospodar pun ljubavi i nježnosti
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 19. studenoga 2017.

23.11.2017.
Susret biskupa Škvorčevića s pakračko-slavonskim episkopom Jovanom
23.11.2017.
Split: Predstavljanje nove knjige pape Franje „Oče naš"
23.11.2017.
Spomen na šibenskog biskupa Jeronima Miletu o 70. obljetnici njegove smrti
23.11.2017.
Predstavljanje obnovljene slike Susret pape Lava I. Velikog s Atilom
23.11.2017.
Susret s autorom: Bono Zvonimir Šagi
23.11.2017.
Euharistijsko klanjanje za mlade "Imajte hrabrosti živjeti za ljubav"
24.11.2017.
Duhovna obnova za studente i mlade u Rijeci
24.11.2017.
Predavanje u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama
24.11.2017.
Franjevačke pučke misije u Sisku
24.11.2017.
Blagoslov spomen-ploče i bijelog križa istine u Gvozdu
24.11.2017.
Četvrto zasjedanje Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije
24.11.2017.
Dani Franje Račkoga
24.11.2017.
Blagoslov freske „Sv. Antun Padovanski u slavi" u crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu
24.11.2017.
20. obljetnica kolpinške obitelji u župi svetog Josipa
25.11.2017.
Varaždin: Duhovna obnova za voditelje i suradnike župnih Caritasa
25.11.2017.
Požega: Susret crkvenih pjevačkih zborova prigodom blagdana sv. Cecilije
25.11.2017.
Split: Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi
25.11.2017.
Đakonsko ređenje u Puli
25.11.2017.
Misno slavlje uz 40 godina župnog zbora u Hlebinama
25.11.2017.
Đakonsko ređenje Tonija Avianija u katedrali Sv. Stjepana I. u Hvaru
25.11.2017.
Proslava blagdana sv. Katarine u Zagrebu
25.11.2017.
Duhovna obnova u Granešini
25.11.2017.
Konferencija za novinare o četvrtom zasjedanju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije
25.11.2017.
Dubrovnik: Dani sluge Božjega fra Ante Tomičića
25.11.2017.
Proslava 20 godina Radiopostaje "Mir" Međugorje
26.11.2017.
Proslava 40. obljetnice župe Krista Kralja u Rešetarima
26.11.2017.
Proslava svetkovine Krista Kralja u Trnju
26.11.2017.
80 godina djelovanja franjevaca u Ogulinu
26.11.2017.
Đakonsko ređenje u Splitu
26.11.2017.
Dan susreta kršćanskih pokreta, zajednica i udruga s područja Sisačke biskupije
26.11.2017.
Orguljski koncert Josipe Leko u okviru ciklusa „Zvuci orgulja zagrebačke katedrale"
27.11.2017.
Misa u čast Bezgrešne od čudotvorne medaljice
28.11.2017.
Predstavljanje zbirke poezije i proze „Moj voljeni Bog"
28.11.2017.
Donatorska večera za mlade
29.11.2017.
Susret biskupa Škvorčevića s apostolskim nuncijem u Republici Srbiji nadbiskupom Lucianom Surianijem
29.11.2017.
Promocija novog nosača zvuka Bogoslovskog okteta
30.11.2017.
Đakonsko ređenje u Krčkoj biskupiji
01.12.2017.
Znanstveni skup „Kamo ide istočna Hrvatska"
02.12.2017.
Hodočašće vjernika Sisačke biskupije „Putovima bl. Alojzija Stepinca"
02.12.2017.
Cjelovečernje adventsko klanjanje u Slavonskom Brodu
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.