Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

12.10.2017 | 21:30 | IKA V - 193977/10

Znanstveni simpozij „O starosti i starenju"

 „Starost je tabu-tema, a s njom su onda povezane i mnoge druge teme: financijska briga za starije osobe, pitanje staračkih domova, uloga Crkve spram starijih osoba, dostojanstvo staraca itd.", upozorio dekan KBF-a u Đakovu

Đakovo, (IKA/TU) - U Dvorani biskupa Antuna Mandića 12. listopada održan je znanstveni simpozij „O starosti i starenju" čiji je organizator bio Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu. Uvodni pozdrav održao je izv. prof. dr. Ivica Raguž, dekan Fakulteta. Istaknuo je kako nikada u povijesti čovječanstvo nije bilo tako staro kao danas, pa se stoga nikada nije postavljao pitanje o starosti i starenju. „Starost je tabu-tema, a s njom su onda povezane i mnoge druge teme: financijska briga za starije osobe, pitanje staračkih domova, uloga Crkve spram starijih osoba, dostojanstvo staraca itd. Vjerujemo da ćemo ta i druga pitanja dotaknuti u ovom simpoziju, odnosno da ćemo potaknuti na daljnja promišljanja o toj tako važnoj temi za društvo i Crkvu", uputio je dekan.

Prof. dr. Mirko Štifanić održao je prvo predvanje o temi „Društveni aspekti starenja i obolijevanja". Istaknuo je kako govor o starosti i starenju uvijek treba započeti govorom o mladosti. Tijekom izlaganja ukazao je na aktualne probleme društva koje je svjesno toga da su mu potrebne promjene, no do istih ne dolazi. Taj suvremeni izazov reflektira se i na odnos prema starijim osobama, a rezultat je medikalizacija života, zaključio je.

Dr. Sanda D. Smoljo predavanje „Psihološki dinamizmi starenja u suvremenom društvu: izazovi i posljedice", započela je mišlju kako je starenje univerzalno iskustvo, ali i misterij koji možemo percipirati ili kao nadu ili kao očaj. Starenje obuhvaća gotovo sve čovjekove razine (biološke, psihološke i sociološke). Na takvu promjenu važno je odgovoriti rezistencijom, procesom čiji je cilj ponešto izgubiti iz prošlosti, a ponešto stvoriti za život u trećoj dobi. Predavačica je također dodala kako je izazov modernom društvu riješiti se stereotipa u kojem je starost bolest i doći do tumačenja starosti kao daljnjeg razvoja, a ne pukog stagniranja pojedinca.

Doc. dr. Tena Velki održala je predavanje „Psihološke teorije starosti". Premda starenje pogađa biološke, sociološke i psihološke oznake čovjeka, najveći izazov u prihvaćanju i življenju promjena odvija se na psihološkoj razini koja je većinom kognitivna. Stoga je cilj predavanja bio upoznati se s nizom psiholoških teorija starenja (teorija razvojnih zadataka, teorija stabilnosti ličnosti, teorija ekološkog sustava...) kojima bi prilagodba i razvoj pojedinca treće dobi bila lakša i bezbolnija. Razumijevanjem i prihvaćanjem starosti i starenja pripremamo i sami sebe na isti izazov, zaključila je prof. Velki.

Nakon rasprave o predavanjima uslijedilo je predavanje izv. prof. dr. Renata Matića „Odnos društva prema starijim osobama - ispit humanosti i brige o budućnosti". Kao zanimljivu činjenicu, profesor je iznio kako je integracija i uključenost starijih ljudi vidljivija u društvima čiji su prirodni potencijali daleko siromašniji, ali su društveno čvršći i uređeniji. Prirodnu manjkavost takva društva nadoknađuju napornim radom i kreativnošću. U takvim društvima su stariji ljudi angažiraniji nego u svom radnom vijeku, a razlog nije bolje osjećanje, već prepoznatljivost njihova potencijala, koristi i uloga. Nažalost, ta činjenica ne prati i zapadna društva. Ova paradigma je našem društvu strana, te javno nikad prihvaćena. Naglasak je na brigu oni kojima pripada budućnost (djeca i mladi), a građanima koji žive i duguju svoju sadašnjost (treća dob), oduzima se uloga budućnosti. Izazov je stoga prihvatiti svakog građanina, jer društveno upravljanje može biti samo ili za ili protiv društva općenito, dodao je Matić.

Doc. dr. Stjepan Šterc govorio je o „Depopulaciji i starenju u Hrvatskoj i Europi". Demografska problematika danas je ključna u društvu zbog iseljavanja i nedostatka stanovništva. Hrvatska je u posebnoj situaciji jer su na nju djelovali posebni faktori, ona je po demografskim pokazateljima na rangu visoko razvijenih zemalja, a za njima zaostaje. Uglavnom, njena demografska slika nije toliko pozitivna kako se danas običava isticati, rekao je Šterc. Stanovništvo, ljudska populacija, upravo je najveća civilizacijska sila i pokretač svega. Današnje hrvatsko društvo doživjelo je situaciju u kojoj se odbacuju i mladi i stari, demografski nestanak, destrukcija koja se provodi i prirodnim putem i iseljavanjem. Međutim, Hrvatska još uvijek može krenuti na demografsku revitalizaciju kako bi obnovila svoj sustav i u konačnici svoj smisao, naglasio je Šterc.

Posljednje predavanje prvog bloka održao je izv. prof. dr. Dražen Živić. Tema njegova predavanja bitno se nadovezala na izlaganje prof. Šterca, a naslovio ju je „Depopulacija i starenje u istočnoj Hrvatskoj". Uz niz statističkih i drugih podataka profesor je razložio problematiku depopulacije kako u cijeloj, tako i u istočnoj Hrvatskoj. Premda se numerički čini da je stanje u Slavoniji nešto povoljnije nego u ostatku RH, razloga za optimizam nemamo. Živić je tijekom izlaganja iznio i moguću sliku Slavonije koja bi izgubila gotovo sve stanovništvo ukoliko se ovaj trend depopulacije ne uzme za ozbiljno.

Prvo predavanje u poslijepodnevnom bloku održao je dr. Mislav Kutleša o temi „Dijaloški odnos bioetike i biopolitike: pravo na život osoba starije životne dobi". Naglasio je da je kod osoba starije životne dobi prisutan strah od izoliranosti, a svatko od nas u konačnici je uronjen u taj mentalitet straha. Posebna zadaća bioetike je da pridonosi biopolitici, odnosno da služi ljudima. Sukladno tome, valja istaknuti i to da suvremeno društvo vapi za jednom novom biopolitikom. Cilj dijaloškog odnosa između bioetike i biopolitike je osloboditi društvo tog straha od starenja, rekao je Kutleša.
„Bioetičke inicijative (re)valorizacije starosti i starijih ljudi" bila je tema doc. dr. Štefice Mikšić. Istaknula je da starosna dob ovisi kako o biološkim, genetskim te zdravstvenim, tako i o ostalim faktorima. Naglasila je kako se u današnje vrijeme promiče ideja vječite mladosti, čiji je cilj, kako je već rečeno, da ostanemo vječno mladi što je, dakako, nemoguće. Moramo se posvetiti, rekla je Mikšić, rješavanju problema isključenosti starijih osoba iz društva i kulture, a upravo je prvi korak k tome u bioetici, koja mora imati jedan pozitivan iskorak prema starosti i starenju.
Izv. prof. dr. Vladimir Dugalić održao je predavanje „Svetost i vrijednost života starijih osoba iz perspektive crkvenih dokumenata i poruka". Naglasio je kako se danas poboljšanjem uvjeta života životni vijek značajno produžio. Katolička Crkva naglašava da se starijim ljudima treba osigurati, između ostaloga, neovisnost, društveno sudjelovanje, ostvarenje vlastitog potencijala i dostojanstva te još mnogo toga. Dugalić je veliki naglasak stavio na poimanje kreposti i duhovnih vrijednosti kod osoba starije životne dobi, klasificirajući ih na, prvenstveno, bogoslovne kreposti te naposljetku i na moralne te socijalne.
Posljednji blok predavanja otvorio je doc. dr. Domagoj Runje o temi „Odnos prema vlastitom starenju na primjeru Barzilaja Gileađanina". Profesor Runje odmah na početku ističe kako na primjeru Krista ne možemo učiti ništa o starosti, međutim u Svetom pismu imamo mnogo likova čiji intenzivni život započinje upravo u starosti, a jedan izuzetan primjer je i Barzilaj Gileađanin kojega se spominje u 2 Sam 19,32-40. Oslonivši se upravo na Sveto pismo, Runje je predstavio Barzilaja u susretu s kraljem Davidom te je istaknuo i njegov način razmišljanja koji je u mnogočemu jednak današnjim promišljanjima koja muče ljude treće životne dobi.
Predavanje „Treća životna dob - izazov pastoralnom djelovanju" održao je doc. dr. Stanislav Šota. U konciznom izlaganju o odnosu pastoralne teologije prema osobama treće životne dobi, istaknuto je da je zadaća pastoralne teologije konkretno se brinuti za stare i nemoćne te da je prvotna zadaća Crkve da pruži nove pastoralne modele s naglaskom na subjekt i objekt pastoralnog djelovanja.
Posljednje predavanje održao je izv. prof. dr. Ivica Raguž pod nazivom „Teološki pogled na starost". Svoje izlaganje podijelio je na četiri temeljna dijela te je u kratkim crtama izložio teološke vidike o starosti, istaknuvši prije svega da starost počinje onda kada prošlost dobiva prevagu nad budućnošću. Izložio je poteškoće s kojima se ljudi treće životne dobi susreću, a to su, između ostaloga, ideologija fizičke snage i erotizacije, mirovina te strah od smrti. Kršćanski odgovor na fenomenologiju starosti polazi od činjenice da se starost treba živjeti u duhu nade, u znaku križa, s posebnim naglaskom na dimenziju razgovora, uputio je Raguž, rekavši da starost treba biti anticipacija Božjeg suda te vrijeme obraćenja i čišćenja vlastita života.

Bez Krista čovjek je izgubljen
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 22. srpnja 2018.
Izazovi migrantske krize u europskom prostoru
Izjava Komisije "Iustitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije

25.07.2018.
Proslava blagdan sv. Jakova na Udbini
25.07.2018.
Svetkovina sv. Jakova u Opatiji
26.07.2018.
Proslava blagdana sv. Ane u Samoboru
26.07.2018.
Biskup Palić na proslavi svetkovine sv. Ane na Brgatu
26.07.2018.
Proslava svetkovine sv. Ane i Joakima u Plaškom
26.07.2018.
Proslava sv. Ane i 25. obljetnice blagoslova crkve u Hlapičini
27.07.2018.
Četvrto hodočašće hrvatske vojske, policije i branitelja Gospi Sinjskoj
27.07.2018.
Misa za žrtve Boričevca
31.07.2018.
Znanstveni skup povodom pet i pol stoljeća samostana franjevaca trećoredaca na Glavotoku
01.08.2018.
Misa zadušnica za branitelje Dalja
02.08.2018.
Porcijunkula u crkvi Sv. Franje Asiškoga u Zagrebu
02.08.2018.
Proslava blagdana Gospe od Anđela na Visovcu
02.08.2018.
Proslava blagdana BDM Anđeoske u franjevačkom samostanu u Pazinu
03.08.2018.
Kažotićevo na Pečenici
03.08.2018.
Ljetni susret bogoslova Požeške biskupije na Košljunu
03.08.2018.
Prva obljetnica smrti fra Bonaventure Dude
04.08.2018.
Hodočašće u svetište Gospe Tekijske i 10. obljetnica utemeljenja crkvene pokrajine
05.08.2018.
Prigodna emisija HKR-a na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
05.08.2018.
Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u Požeškoj biskupiji
05.08.2018.
Biskup Bogović na proslavi Gospe Snježne na Krivom Putu
05.08.2018.
Središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te obljetnice „Oluje"
06.08.2018.
Misa u samostanu Sigurata
10.08.2018.
Proslava svetkovine sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije
12.08.2018.
"Mladi prema Asizu"
14.08.2018.
Uočnica svetkovine Uznesenja BDM u Kloštru
15.08.2018.
Hodočašće obitelji s brojnom djecom u Voćin
23.08.2018.
47. obiteljska ljetna škola s temom „Obitelj i duševno zdravlje"
26.08.2018.
Generalni kapitul Kapucinskoga reda
11.09.2018.
Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije
15.09.2018.
Papin pohod Palermu
23.09.2018.
Proslava blagdana padra Pija kod kapucina u Zagrebu
12.10.2018.
Međunarodni znanstveni simpozij uz 400. obljetnicu dolaska franjevaca kapucina u Zagreb
14.10.2018.
Svečana euharistija uz završetak kapucinskog Jubileja
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.