Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

05.12.2017 | 21:07 | IKA V - 195576/12

U Zagrebu održan znanstveni simpozij „Nastavničke kompetencije"

 U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, Katedre religijske pedagogije i katehetike, na čelu s prof. dr. Blaženkom s. Valentinom Mandarić

Zagreb, (IKA) - Znanstveni simpozij s temom „Nastavničke kompetencije" održan je 5. prosinca u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Organizator simpozija bio je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu kroz Katedru religijske pedagogije i katehetike, a na čelu s prof. dr. Blaženkom s. Valentinom Mandarić kao predsjednicom Povjerenstva za organizaciju simpozija.
U uvodnom obraćanju sudionicima dr. Mandarić istaknula je važnost teme kompetencija pod njezinim različitim vidovima u svijetu koji se nalazi u stanju „dezintegracije kulture" i određene „mentalne distrofije" koja onemogućuje mogućnost sistematizacije i sinteze znanja. To potvrđuje i odaziv sudionika: od ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranke Žarković-Pečenković, prodekana za nastavu Učiteljskog fakulteta prof. dr. Siniše Opića, prof. dr. Veronike s. Nele Gašpar s Teologije u Rijeci, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Marija Cifraka i mnogih profesorica i profesora s fakulteta, kao i predstojnika Katehetskih ureda iz više biskupija te brojnih vjeroučitelja i studenata.
Ravnateljica Žarković-Pečenković u pozdravu je istaknula važnost kompetencija koje utječu na stvaranje poticajnog ozračja za učenike jer proces učenja događa se u učeniku, a učenici će u odrasloj dobi stvarati budućnost Hrvatske. Domaćin simpozija i dekan KBF-a prof. dr. Mario Cifrak naglasio je sustavnu teologiju koja nakanu sv. pisca teži pretočiti u današnji govor, dok praktična teologija taj govor pretače u život Crkve, duhovno vodstvo i propovijedi koje se odvijaju i u učionicama i kroz kateheze. Važna je sinergija sviju nas da bi prenošenje Radosne vijesti bilo istinsko intelektualno susretanje u kojemu će Poruka svima biti dohvatljiva, nepatvorena, uvijek ista u svojoj biti i svima razumljiva, istaknuo je dekan.
Simpozij je organiziran kroz tri velika bloka s po četiri dvadesetominutna izlaganja. Prof. dr. Nenad Malović, moderator prve cjeline, kratko je predstavio predavače i dao im riječ. S Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Vesna Kovač uvela je u rad temom „Nastavničke kompetencije: pogled iz različitih perspektiva". Predstavila je ključne međunarodne i domaće projekte u izradi kompetencijskog standarda za sve nastavnike te je istaknula njihovu kontekstualnu narav. Različite poglede na kompetencije teži pomiriti tzv. „Tuning project" ovisno o različitim očekivanjima od nastavnika (očekivanja studija, poslodavaca, tržišta rada i samih nastavnika) te se traži kompetencijski standard za svaku skupinu profesija. „Antropološki pristup u nastavnom procesu" obradio je prof. dr. Anton Tamarut koji je istaknuo zrelost ljudske osobe kao cilj nastavnoga procesa, s nakanom da učenik u zreloj dobi stečene kompetencije dijeli s drugima na opće dobro. Istaknuo je darovanost i uzajamno poštovanje u tom procesu koji osobito zahtijeva kompetenciju strpljivosti – a koja u sebi već etimološki krije i dozu trpljenja. Slikovito je izrazio otajstvo osobe kroz starozavjetnu sliku gorućega grma u procesu Bogojavljenja – nastavnom procesu otkrivanja Boga u drugome čovjeku. O „Teološkim kompetencijama" govorio je prof. dr. Tonči Matulić. Njih, smatra predavač, treba izvoditi iz vjere kao temelja teologije, a ne iz društveno promjenjivog konteksta, pri čemu je važno graditi partnerski odnos između učitelja i učenika koji su logički istovremeni u odgojno-obrazovnom savezu. Zato je važno uvesti i novu kompetencijsku paradigmu koja će u obzir uzeti osobne sposobnosti, stavove i znanja. Doc. dr. Taras Barščevski izložio je temu „Biblijske kompetencije", a za koje smatra da ih vjeroučitelj mora steći prema sadržaju kako ga donose udžbenici iz predmeta Katolički vjeronauk. Analizom udžbenika konstatirao je ograničenost poznavanja biblijskih tekstova koje se zahtijeva od vjeroučitelja te je prema nekoliko najčešćih pogrešaka naveo biblijske kompetencije koje bi vjeroučitelj trebao usvojiti (biti vjernik jer Biblija nije samo ljudska riječ; ne iščitavati i tumačiti biblijsku poruku prema osobnome osjećaju; po potrebi obratiti se stručnjaku – egzegeti; poznavati biblijski kontekst, povijest zemljopis; ne tretirati Bibliju kao „priručnik iz bontona"…).
Drugi blok izlaganja moderirala je prof. dr. Ana s. Thea Filipović. Prva je, i to o „Nastavnikovim jezičnim kompetencijama", govorila doc. dr. Jasna Šego. Definirala je pojam kompetencije prema lat. competere, što znači „biti bolji", u smislu dinamične kombinacije kognitivnih i metakognitivnih sposobnosti koje se kod nastavnika u smislu jezika očituju kroz lingvističku, sociolingvističku i pragmatičnu dimenziju. Materinski jezik kao kompetencija vrlo je važan jer podrazumijeva način na koji se prenose sva znanja, iz svih predmeta, sa zrelom osobom kao krajnjim ciljem procesa odgoja i obrazovanja. Važnost je jezika u tom smislu, ističe predavačica, što on nosi značajke i nacionalnoga i osobnoga identiteta te poticanja kritičkoga mišljenja i propitkivanja, pri čemu je važno i ispravljati pogreške koje osoba (nastavnik) čini na leksičkom, fonološkom i sintaktičkom planu. „Medijske kompetencije" pojasnio je dr. Krunoslav Novak. Prema njemu, svrha im je demistifikacija medijskih manipulacija jer mediji će imati onaj predznak koji im sami pridajemo (pozitivno ili negativno vrijednosno usmjeren). Medijski svijet postao je novi ambijent u kojem virtualno boravimo, a koji ulazi u naš fizički i antropološki ambijent. Medijsko opismenjavanje stoga osposobljava za analizu i vrednovanje sadržaja te samostalno korištenje medijima i stvaranju medijske poruke. Znanje i djelovanje tu su temeljna polazišta, koja pak trebaju i određene „alate" koje treba pružiti djeci, roditeljima i učiteljima da bi naučiti kako demistificirati medije. Vjeroučitelji bi te alate trebali stjecati već na inicijalnim studijima, ali i kroz permanentno obrazovanje i na razini mjesne Crkve. Temu „Interdisciplinarnosti u vjeronaučnoj nastavi" predstavio je doc. dr. Tomislav Kovač. Njegovo je polazište integracija znanja i načina razmišljanja iz različitih disciplina koje će učeniku pružiti razumne odgovore od životnoga značaja. Kao pomoćne discipline školskom vjeronauku on posebno ističe povijest, zemljopis, filozofiju, etiku, jezik i književnost, sociologiju, psihologiju, prirodne znanosti... Tada vjeronaučni sadržaji postaju prilika za proširivanje znanja te za dijalog i suradnju s drugim nastavnicima. O „Austrijskom modelu inicijalnoga obrazovanja nastavnika vjeronauka na visokim teološkim učilištima" svoja je iskustva iznio prof. dr. Franjo Vidović, s posebnim osvrtom na promjenama demografske slike društva.
Trećim blokom predavanja, koji se pobliže pozabavio kompetencijama specifičnim za vjeroučiteljsku struku, moderirao je prof. dr. Tonči Matulić. Temu „Vrednovanje inicijalnog obrazovanja nastavnika vjeronauka na visokim teološkim učilištima u Hrvatskoj" pripremili su prof. dr. Ružica Razum i doc. dr. Denis Barić. Njihovo su polazište empirijska istraživanja koja daju uvid u stanje na terenu radi razumijevanja stvarnosti i planiranja budućega djelovanja, a tako je i s planiranjem inicijalne formacije nastavnika vjeronauka – a to je obrazovanje koje će voditi razvoju profesionalnog identiteta vjeroučitelja, a tu će profesionalnost povezati i s učenicima u školi i njihovim potrebama kroz usvojene predmetne, psihološko-pedagoške, metodičko-didaktičke i istraživačke kompetencije. Kod vjeroučitelja se uz opće nastavničke kompetencije podrazumijeva i osobno stajalište odnosno vjernički stav, smatra prof. Barić. Ističe kako istraživanja pokazuju da se vjeroučitelji ne smatraju dostatno duhovno osposobljenima, što pak spada i na općevjerničko osobno opredjeljenje. Dr. Razum istaknula je promjenu paradigme obrazovanja danas kroz promjenu identiteta vjerskoga odgoja i obrazovanja koje u novome kontekstu poprima školski karakter te se naglasak stavlja na stjecanje određenih ishoda, koje također valja definirati kako bi bili mjerljivi na kraju nastavnoga procesa. O „Cjeloživotnome učenju i nastavničkim kompetencijama" govorile su prof. dr. Blaženka s. Valentina Mandarić i mr. Gordana Barudžija kroz praktična iskustva rada na terenu, s konkretnim poteškoćama s kojima se u praksi susreću vjeroučitelji. Predstavile su kompetencije prema strateškim dokumentima te naglasile ulogu Agencije za odgoj i obrazovanje u kontekstu cjeloživotnog učenja. Agencija kroz svoje više savjetnike za vjeronauk organizira stručna usavršavanja s naglaskom na potrebi razvijanja digitalnih kompetencija, što potiče i posljednji UNESCO-v dokument iz 2017. U tom smjeru predavačice vide i prijedloge za reformu studijskih programa na KBF-u kako bi se za profesionalni život što bolje pripremili vjeroučitelji od kojih se ipak u nastavnom procesu traži „još ono nešto više". Oni, naime, svjedočanstvo nude i svojim životom te se i njih promatra kao predstavnike Crkve. Treći blok predavanja zaključio je prof. dr. Josip Šimunović, predstavivši „Stažiranje i stručni ispit kao vrjednovanje izlaznih nastavničkih kompetencija". Kroz 25 godina vjeronauka u školi pred vjeroučitelje su postavljena očekivanja i Crkve i države te oni moraju pokazati (i dokazati) poznavanje metode i struke, ali i odnos koji imaju s vjerom. Pripravnički staž u tom je smislu dio trajne formacije u koji je uključeno više sudionika (pripravnik, mentor, Povjerenstvo za pripravnički staž te ispitivači na samom polaganju stručnoga ispita). Cilj je tog procesa utvrđivanje osposobljenosti pripravnika za samostalni rad (esejom te izvedbom nastavnoga sata i usmenim dijelom ispita).
Cjelokupno je promišljanje simpozija za cilj imalo prikaz temeljnih kompetencija koje nastavnik, a onda i nastavnik-vjeroučitelj, kroz svoje inicijalno i cjeloživotno obrazovanje mora steći da bi bio uspješan prosvjetni djelatnik. U tom smjeru dobrodošle su smjernice koje mogu dati svježinu i doprinos reformi studijskih programa Katoličkoga bogoslovnog fakulteta s naglaskom na profilu vjeroučitelja koji će se aktivno uključiti u odgojno-obrazovne procese suvremene škole. Vjeroučitelji su kroz izlaganja mogli reflektirati vlastite kompetencije te uvidjeti područja na kojima se i sami mogu dalje osposobljavati te profesionalno i osobno osnaživati. Rad simpozija zaključio je dr. Matulić uz prigodnu zahvalu organizatorima.




.

Korizma je vrijeme pokore a ne žalosti
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 18. veljače 2018.
Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje
Uputa Kongregacije za kauze svetih

19.02.2018.
Korizmeni susret svećenika Gospićko-senjske biskupije
19.02.2018.
Redoviti provincijski kapitul franjevaca konventualaca
19.02.2018.
Biblijsko-molitvena večer u Osijeku
21.02.2018.
Dubrovnik: Korizmena duhovna obnova za svećenike i redovnike
21.02.2018.
Završetak akcije „Jedan dječji rad za jedan dječji obrok u Boliviji"
21.02.2018.
Predavanje o ubijenom glazbeniku dr. fra Bernardinu Sokolu
21.02.2018.
Valentinovo s Hrvatskim nadzemljem
22.02.2018.
Teološki četvrtak „KS i Koncilska obnova u nas: 50. obljetnica Kršćanske sadašnjosti"
23.02.2018.
Tjedan psihologije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu
23.02.2018.
Formacija misijskih animatora Varaždinske biskupije
24.02.2018.
Đakovo: Seminar za čitače, voditelje i članove biblijskih skupina
24.02.2018.
Marija Bistrica: Korizmena tribina „Kako vjerom i znanjem pobijediti strahove?"
25.02.2018.
Misa za poginule branitelje pleterničkog kraja
25.02.2018.
Primanje među kandidate za sveti red đakonata i prezbiterata
25.02.2018.
Krštenje petog djeteta obitelji Kovačević u Oprisavcima
25.02.2018.
Pobožnost križnog puta u romskoj zajednici u Strmcu Podravskom
25.02.2018.
6. karmelski križni put za mlade „S Karmela na Golgotu"
26.02.2018.
Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH
26.02.2018.
Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe
26.02.2018.
XII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog Reda i Franjevačke mladeži
26.02.2018.
Vježbe razvojne gimnastike u Caritasovom Centru za dijete
03.03.2018.
Hodočašće Đakovačko-osječke nadbiskupije bl. Alojziju Stepincu
03.03.2018.
Hodočašće vjernika Sisačke biskupije u svetište sv. Josipa
03.03.2018.
Split: Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi
04.03.2018.
Krštenje petog djeteta obitelji Drežnjak i petog djeteta obitelji Begović u Cerni
04.03.2018.
Antićevo 2018.
09.03.2018.
Korizmena duhovna obnova u HKM Dublin
10.03.2018.
20. križni put mladih Požeške biskupije
17.03.2018.
61. planinarski križni put u Gradišću
17.03.2018.
Hodočašće vjernika Dubrovačke biskupije na grob bl. Alojzija Stepinca u Zagreb
17.03.2018.
Papin pastoralni pohod Pietrelcini i San Giovanni Rotondu
21.04.2018.
„Progledaj srcem" 2018.
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.