Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

06.12.2017 | 20:27 | IKA V - 195586/12

„Smisao i značenje posta u kršćanskom životu"

 Predavanje je održao metropolit SPC Porfirije

Zagreb, (IKA) – Crkvena općina Zagreb Srpske pravoslavne Crkve Metropolije Zagrebačko-ljubljanske u božićnom ciklusu organizirala je predavanje „Smisao i značenje posta u kršćanskom životu" koje je u srijedu 6. prosinca u knjižnici SKD Prosvjeta u Zagrebu održao metropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić. Istaknuo je da danas mnogi govore o postu te nema ni jedne religije koja nema neku vrstu posta. „Danas o postu govore i znanstvenici, danas pravila posta određuju i oni koji se isključivo bave vanjskim izgledom, a post se danas često svodi na svojevrsnu tjelesnu dijetu koja ima za cilj fizičko zdravlje ili estetske razloge. Međutim cilj posta i sam post nešto je sasvim drugo i drukčije, ne samo od ovog vanjskog koji se tiče tjelesnog zdravlja i estetike, nego i kada se usporedi s postovima u bilo kojoj drugoj religiji koja nije kršćanstvo", rekao je. Spomenuo je da za sve religije koje su se razvile iz hinduizma post ima naglasak na negativnome, zato što u svim tim religijama materija se smatra zlom, a tijelo tamnicom u kojoj se nalazi duhovna dimenzija ljudskoga bića koji je jedini određen za vječnost. „Kršćanska antropologija, tj. učenje o čovjeku je drukčije. Mi znamo da je Bog stvorio čovjeka od zemaljskog praha u koji je udahnuo Duh životni i čovjek je postao živa duša. Dakle, znamo da je i tjelesna i duhovna strana čovjeka jednako važna i da su to zapravo samo dvije strane kroz koje se pojavljuje i realizira čovjekova osobnost, i zato kada u Crkvi govorimo o postu, govorimo o postu koji podrazumijeva i tjelesnu i duhovnu stranu", pojasnio je.

Govoreći o važnosti posta za Crkvu uopće, pa samim tim i za kršćane, uputio je na činjenicu da je sam post kao način života ustanovljen već u raju, kada je Bog stvorio prve ljude. U tom vidu uputio je na retke iz Knjige Postanka te istaknuo: „Bog je uveo post kad je rekao 'sve jedi, ali to nemoj jesti' (sa stabla spoznaje dobra i zla). Tako Bog poziva na post, a Adam koji je od Boga sve dobio kao dar svojom slobodnom voljom trebao je prihvatiti tu Božju poruku. Bog je ustanovio post i stvorio čitav svijet kao potencijalni raj koji nije samo dan, nego i zadan da bi neprestano funkcionirao kao raj, a to ovisi od Adam i Eve i nas. Bog je postavio drvo spoznaje dobra i zla ne kao nešto drukčije i različito od drugog drveća po vrijednosti, već ga je postavio i pozvao ljude na post da bi posteći, tj. ne uzimajući od toga drveta u srcu neprestano imali Boga, da bi ih to drvo podsjećalo na Boga, tj. na to da čovjek ne može živjeti bez Boga. Dakle, nije Bog imao nekakve tajne koje čovjek nikada ne smije spoznati. To drvo spoznaje dobra i zla postavio je kao blagoslov, jer i sama riječ spoznaja nas upućuje na što nas to drvo treba podsjećati. Ono treba neprestano podsjećati da je zlo onda kada mi želimo živjeti otuđeni, autonomno od Boga, da je zlo onda kada ne želimo živjeti po pravilima koji su blagoslovi za nas koje nam je Bog postavio, već želimo živjeti po svojim, ljudskim pravima, a da je dobro onda kad se držimo Boga i živimo u skladu s Riječju Božjom. A to u isto vrijeme znači u skladu s onim što je nama prirodno, u skladu s onim što je naše najdublje unutarnje zdravlje, jer mi smo zdravi onda kad se držimo zapovijedi, tada funkcioniramo u skladu s našom prirodom".
Govoreći o Starom zavjetu, metropolit Porfirije spomenuo je retke iz 8 i 9 poglavlja Knjige Postanka gdje se govori o vremenu Noe. Također u Knjizi Izlaska pronalazimo podatak da je Mojsije kad se popeo na goru Sinaj ostao ondje 40 dana i 40 noći „ne jedući kruha i ne pijući vode". Novi zavjet također donosi mnoge primjere posta, a ključni su oni vezani za sv. Ivana Krstitelja i samog Isusa Krista. „Kao što znamo sv. Ivan Krstitelj je propovijedao pokajanje za oproštenje grijehova koje je podrazumijevalo i post i to dovodio u vezu s Kraljevstvom nebeskim. Sam Gospodin Isus je 40 dana postio u pustinji, no i zapovjedio je, 'kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima da poste. Kad postiš, pomaži glavu svoju i umij' (Mt 6,16-17)", rekao je metropolit. Nadalje je spomenuo i primjer iz evanđelja gdje Isus tumači učenicima važnost posta, kad je iscijelio opsjednutog čovjeka, a učenici su ga pitali zašto to oni nisu uspjeli, Isus im je odgovorio „ovaj zloduh se izgoni postom i molitvom".
To je i nama poruka, svi smo mi više-manje opterećeni raznim nečistim silama, i ono što nije čisto u nama izbacujemo postom i uz pomoć molitve, rekao je te pojasnio kako je Crkva ustanovljavala postove koji su u početku bili jednodnevni. „Srijedom se postilo da bismo se podsjeti kako je Juda izdao Krista i da bi nam to bila opomena što mi činimo kad ne postimo, kad nemamo poseban odnos prema sebi, drugim ljudima i prema Bogu. U petak se postilo u spomen razapinjanja Kristovog. Kasnije su se nadodali postovi vezani za Kristovo uskrsnuće, a ključni događaj vjere kršćana i taj post je trajao više dana".
Metropolit se osvrnuo i na praktičnu dimenziju posta te upozorio kako „naša ideja o tome da se post svodi na uzdržavanje od neke vrste hrane u najmanju ruku ne izražava do kraja smisao posta. Ali mi najčešće post svodimo na to. Tako će naši razgovori o postu najčešće biti o vrsti hrane, pa ćemo do te mjere izokrenuti smisao posta da danas imamo posne kuhare, da pripremamo posne bankete, sajmove posne hrane. Tako smo ono što bi trebalo biti sam temelj našeg duhovnog života pretvorili s jedne strane u komercijalni oblik, a s druge strane sami sebe zadržavamo u zabludi, tj. ostajemo nominalno kršćani, vjernici, vršimo vanjske rituale i radnje i imamo uvjerenje kako smo dobri, sveti kršćani do te mjere da nam se i sam Bog treba diviti. To ne znači da ne trebamo voditi računa o tome koju vrstu hrane jedemo, jer i to je dio posta, post obuhvaća i tijelo, međutim uzdržavanje od određene vrste hrane i količine hrane je samo prvi stupanj posta, ili uvod u post ili odgoj za dublju dimenziju posta. Post obuhvaća i unutarnji dio našega bića, duhovnu dimenziju koja je opterećena raznim strastima, a te strasti se najčešće tiču našega odnosa s drugim ljudima. U prvom redu to je strast ponosa i taštine da smo mi oni koji smo dominantni i da ne možemo pokraj sebe podnijeti nikoga tko je uspješniji od nas. Iz toga proizlazi egoizam, sebičnost, ogovaranje. Dakle, uzdržavanje od određene vrste i količine hrane je prvi stupanj posta, tj. svojevrsna vježba jačanja volje. Potom tu je vježba u razmišljanju o sebi kako bismo se osposobiti da prepoznamo što se to događa u našoj duši, a što je suprotno Božjim zapovijedima. Uzdržavanje od određene hrane nas vježba za borbu u kojoj osjećamo svoje strasti, a ni to nije nešto u čemu se post iscrpljuje, zato što post nije u tome da se mi nečega lišavamo. Post nema negativan predznak u našem životu, kako je bez izuzetka u religijama koje proizlaze iz hinduizma, post u stvari treba deblokirati u nama one potencijale koje smo mi dobili od Boga, i da u nama proradi dobro, vrlina. Post dakle ima za cilj da skinemo sa sebe starog čovjeka, čovjeka ispunjenog strastima i tjelesnim i duhovnim, i da u nama zasja čovjek vrlina čiji se život ostvaruje u ljubavi, a koja se pokazuje u slavljenju Boga i kroz zajednicu s drugim ljudima u ljubavi". Metropolit je citirao riječi sv. Ivana Zlatoustog o postu koji potiče na post ne samo ustima, već i vidom, sluhom, nogama i rukama i svim dijelovima tijela te je uputio na riječi „kakva nam je korist ako u postu ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje".
Vrhunac i cilj posta je ljubav i zadobivanje istinskog mira, pomirenja s Bogom, a onda kad se s njim pomirimo pomirit ćemo se sa sobom, jer prva posljedica udaljavanja od Boga je stvaranje nemira u nama, rekao je metropolit Porfirije.

Korizma je vrijeme pokore a ne žalosti
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju 18. veljače 2018.
Moći u Crkvi: Vjerodostojnost i čuvanje
Uputa Kongregacije za kauze svetih

19.02.2018.
Korizmeni susret svećenika Gospićko-senjske biskupije
19.02.2018.
Redoviti provincijski kapitul franjevaca konventualaca
19.02.2018.
Biblijsko-molitvena večer u Osijeku
21.02.2018.
Dubrovnik: Korizmena duhovna obnova za svećenike i redovnike
21.02.2018.
Završetak akcije „Jedan dječji rad za jedan dječji obrok u Boliviji"
21.02.2018.
Predavanje o ubijenom glazbeniku dr. fra Bernardinu Sokolu
21.02.2018.
Valentinovo s Hrvatskim nadzemljem
22.02.2018.
Teološki četvrtak „KS i Koncilska obnova u nas: 50. obljetnica Kršćanske sadašnjosti"
23.02.2018.
Tjedan psihologije na Hrvatskome katoličkom sveučilištu
23.02.2018.
Formacija misijskih animatora Varaždinske biskupije
24.02.2018.
Đakovo: Seminar za čitače, voditelje i članove biblijskih skupina
24.02.2018.
Marija Bistrica: Korizmena tribina „Kako vjerom i znanjem pobijediti strahove?"
25.02.2018.
Misa za poginule branitelje pleterničkog kraja
25.02.2018.
Primanje među kandidate za sveti red đakonata i prezbiterata
25.02.2018.
Krštenje petog djeteta obitelji Kovačević u Oprisavcima
25.02.2018.
Pobožnost križnog puta u romskoj zajednici u Strmcu Podravskom
25.02.2018.
6. karmelski križni put za mlade „S Karmela na Golgotu"
26.02.2018.
Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH
26.02.2018.
Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe
26.02.2018.
XII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog Reda i Franjevačke mladeži
26.02.2018.
Vježbe razvojne gimnastike u Caritasovom Centru za dijete
03.03.2018.
Hodočašće Đakovačko-osječke nadbiskupije bl. Alojziju Stepincu
03.03.2018.
Hodočašće vjernika Sisačke biskupije u svetište sv. Josipa
03.03.2018.
Split: Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi
04.03.2018.
Krštenje petog djeteta obitelji Drežnjak i petog djeteta obitelji Begović u Cerni
04.03.2018.
Antićevo 2018.
09.03.2018.
Korizmena duhovna obnova u HKM Dublin
10.03.2018.
20. križni put mladih Požeške biskupije
17.03.2018.
61. planinarski križni put u Gradišću
17.03.2018.
Hodočašće vjernika Dubrovačke biskupije na grob bl. Alojzija Stepinca u Zagreb
17.03.2018.
Papin pastoralni pohod Pietrelcini i San Giovanni Rotondu
21.04.2018.
„Progledaj srcem" 2018.
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.