Novosti
   Vijesti
   Najave
   Prikazi
   Dokumenti
   Traži
   Foto servis
   Tjedni bilten
   O nama
   English

06.12.2017 | 20:27 | IKA V - 195586/12

„Smisao i značenje posta u kršćanskom životu"

 Predavanje je održao metropolit SPC Porfirije

Zagreb, (IKA) – Crkvena općina Zagreb Srpske pravoslavne Crkve Metropolije Zagrebačko-ljubljanske u božićnom ciklusu organizirala je predavanje „Smisao i značenje posta u kršćanskom životu" koje je u srijedu 6. prosinca u knjižnici SKD Prosvjeta u Zagrebu održao metropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić. Istaknuo je da danas mnogi govore o postu te nema ni jedne religije koja nema neku vrstu posta. „Danas o postu govore i znanstvenici, danas pravila posta određuju i oni koji se isključivo bave vanjskim izgledom, a post se danas često svodi na svojevrsnu tjelesnu dijetu koja ima za cilj fizičko zdravlje ili estetske razloge. Međutim cilj posta i sam post nešto je sasvim drugo i drukčije, ne samo od ovog vanjskog koji se tiče tjelesnog zdravlja i estetike, nego i kada se usporedi s postovima u bilo kojoj drugoj religiji koja nije kršćanstvo", rekao je. Spomenuo je da za sve religije koje su se razvile iz hinduizma post ima naglasak na negativnome, zato što u svim tim religijama materija se smatra zlom, a tijelo tamnicom u kojoj se nalazi duhovna dimenzija ljudskoga bića koji je jedini određen za vječnost. „Kršćanska antropologija, tj. učenje o čovjeku je drukčije. Mi znamo da je Bog stvorio čovjeka od zemaljskog praha u koji je udahnuo Duh životni i čovjek je postao živa duša. Dakle, znamo da je i tjelesna i duhovna strana čovjeka jednako važna i da su to zapravo samo dvije strane kroz koje se pojavljuje i realizira čovjekova osobnost, i zato kada u Crkvi govorimo o postu, govorimo o postu koji podrazumijeva i tjelesnu i duhovnu stranu", pojasnio je.

Govoreći o važnosti posta za Crkvu uopće, pa samim tim i za kršćane, uputio je na činjenicu da je sam post kao način života ustanovljen već u raju, kada je Bog stvorio prve ljude. U tom vidu uputio je na retke iz Knjige Postanka te istaknuo: „Bog je uveo post kad je rekao 'sve jedi, ali to nemoj jesti' (sa stabla spoznaje dobra i zla). Tako Bog poziva na post, a Adam koji je od Boga sve dobio kao dar svojom slobodnom voljom trebao je prihvatiti tu Božju poruku. Bog je ustanovio post i stvorio čitav svijet kao potencijalni raj koji nije samo dan, nego i zadan da bi neprestano funkcionirao kao raj, a to ovisi od Adam i Eve i nas. Bog je postavio drvo spoznaje dobra i zla ne kao nešto drukčije i različito od drugog drveća po vrijednosti, već ga je postavio i pozvao ljude na post da bi posteći, tj. ne uzimajući od toga drveta u srcu neprestano imali Boga, da bi ih to drvo podsjećalo na Boga, tj. na to da čovjek ne može živjeti bez Boga. Dakle, nije Bog imao nekakve tajne koje čovjek nikada ne smije spoznati. To drvo spoznaje dobra i zla postavio je kao blagoslov, jer i sama riječ spoznaja nas upućuje na što nas to drvo treba podsjećati. Ono treba neprestano podsjećati da je zlo onda kada mi želimo živjeti otuđeni, autonomno od Boga, da je zlo onda kada ne želimo živjeti po pravilima koji su blagoslovi za nas koje nam je Bog postavio, već želimo živjeti po svojim, ljudskim pravima, a da je dobro onda kad se držimo Boga i živimo u skladu s Riječju Božjom. A to u isto vrijeme znači u skladu s onim što je nama prirodno, u skladu s onim što je naše najdublje unutarnje zdravlje, jer mi smo zdravi onda kad se držimo zapovijedi, tada funkcioniramo u skladu s našom prirodom".
Govoreći o Starom zavjetu, metropolit Porfirije spomenuo je retke iz 8 i 9 poglavlja Knjige Postanka gdje se govori o vremenu Noe. Također u Knjizi Izlaska pronalazimo podatak da je Mojsije kad se popeo na goru Sinaj ostao ondje 40 dana i 40 noći „ne jedući kruha i ne pijući vode". Novi zavjet također donosi mnoge primjere posta, a ključni su oni vezani za sv. Ivana Krstitelja i samog Isusa Krista. „Kao što znamo sv. Ivan Krstitelj je propovijedao pokajanje za oproštenje grijehova koje je podrazumijevalo i post i to dovodio u vezu s Kraljevstvom nebeskim. Sam Gospodin Isus je 40 dana postio u pustinji, no i zapovjedio je, 'kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima da poste. Kad postiš, pomaži glavu svoju i umij' (Mt 6,16-17)", rekao je metropolit. Nadalje je spomenuo i primjer iz evanđelja gdje Isus tumači učenicima važnost posta, kad je iscijelio opsjednutog čovjeka, a učenici su ga pitali zašto to oni nisu uspjeli, Isus im je odgovorio „ovaj zloduh se izgoni postom i molitvom".
To je i nama poruka, svi smo mi više-manje opterećeni raznim nečistim silama, i ono što nije čisto u nama izbacujemo postom i uz pomoć molitve, rekao je te pojasnio kako je Crkva ustanovljavala postove koji su u početku bili jednodnevni. „Srijedom se postilo da bismo se podsjeti kako je Juda izdao Krista i da bi nam to bila opomena što mi činimo kad ne postimo, kad nemamo poseban odnos prema sebi, drugim ljudima i prema Bogu. U petak se postilo u spomen razapinjanja Kristovog. Kasnije su se nadodali postovi vezani za Kristovo uskrsnuće, a ključni događaj vjere kršćana i taj post je trajao više dana".
Metropolit se osvrnuo i na praktičnu dimenziju posta te upozorio kako „naša ideja o tome da se post svodi na uzdržavanje od neke vrste hrane u najmanju ruku ne izražava do kraja smisao posta. Ali mi najčešće post svodimo na to. Tako će naši razgovori o postu najčešće biti o vrsti hrane, pa ćemo do te mjere izokrenuti smisao posta da danas imamo posne kuhare, da pripremamo posne bankete, sajmove posne hrane. Tako smo ono što bi trebalo biti sam temelj našeg duhovnog života pretvorili s jedne strane u komercijalni oblik, a s druge strane sami sebe zadržavamo u zabludi, tj. ostajemo nominalno kršćani, vjernici, vršimo vanjske rituale i radnje i imamo uvjerenje kako smo dobri, sveti kršćani do te mjere da nam se i sam Bog treba diviti. To ne znači da ne trebamo voditi računa o tome koju vrstu hrane jedemo, jer i to je dio posta, post obuhvaća i tijelo, međutim uzdržavanje od određene vrste hrane i količine hrane je samo prvi stupanj posta, ili uvod u post ili odgoj za dublju dimenziju posta. Post obuhvaća i unutarnji dio našega bića, duhovnu dimenziju koja je opterećena raznim strastima, a te strasti se najčešće tiču našega odnosa s drugim ljudima. U prvom redu to je strast ponosa i taštine da smo mi oni koji smo dominantni i da ne možemo pokraj sebe podnijeti nikoga tko je uspješniji od nas. Iz toga proizlazi egoizam, sebičnost, ogovaranje. Dakle, uzdržavanje od određene vrste i količine hrane je prvi stupanj posta, tj. svojevrsna vježba jačanja volje. Potom tu je vježba u razmišljanju o sebi kako bismo se osposobiti da prepoznamo što se to događa u našoj duši, a što je suprotno Božjim zapovijedima. Uzdržavanje od određene hrane nas vježba za borbu u kojoj osjećamo svoje strasti, a ni to nije nešto u čemu se post iscrpljuje, zato što post nije u tome da se mi nečega lišavamo. Post nema negativan predznak u našem životu, kako je bez izuzetka u religijama koje proizlaze iz hinduizma, post u stvari treba deblokirati u nama one potencijale koje smo mi dobili od Boga, i da u nama proradi dobro, vrlina. Post dakle ima za cilj da skinemo sa sebe starog čovjeka, čovjeka ispunjenog strastima i tjelesnim i duhovnim, i da u nama zasja čovjek vrlina čiji se život ostvaruje u ljubavi, a koja se pokazuje u slavljenju Boga i kroz zajednicu s drugim ljudima u ljubavi". Metropolit je citirao riječi sv. Ivana Zlatoustog o postu koji potiče na post ne samo ustima, već i vidom, sluhom, nogama i rukama i svim dijelovima tijela te je uputio na riječi „kakva nam je korist ako u postu ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje".
Vrhunac i cilj posta je ljubav i zadobivanje istinskog mira, pomirenja s Bogom, a onda kad se s njim pomirimo pomirit ćemo se sa sobom, jer prva posljedica udaljavanja od Boga je stvaranje nemira u nama, rekao je metropolit Porfirije.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije
Homilija splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića, Sinj, 15. kolovoza 2018.
Bog želi spasiti čitavog čovjeka, dušu i tijelo
Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, 15. kolovoza 2018.

18.08.2018.
Hodočašće vjernika otoka Brača Velikoj Gospi u Pustinju Blaca
18.08.2018.
Biskup Palić na proslavi svetkovine sv. Jelene Križarice u Škripu na Braču
18.08.2018.
Deveto zavjetno hodočašće Sisačke biskupije u bistričko svetište
18.08.2018.
„Dužijanca u Zagrebu"
18.08.2018.
Blagdan sv. Roka i blagoslov obnovljene crkve u Hrvatskom
19.08.2018.
Biskup Palić u župi sv. Ivana Krstitelja u Postirima na Braču
19.08.2018.
Mise za bolesnike u Aljmašu
19.08.2018.
Obljetnica smrti biskupa Marka Culeja
20.08.2018.
Zagreb: Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjoj školi
23.08.2018.
Split: Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi
23.08.2018.
100. obljetnica zavjetne procesije sv. Roka u Prapatnici
23.08.2018.
Obilježavanje Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarizama
23.08.2018.
47. obiteljska ljetna škola s temom „Obitelj i duševno zdravlje"
23.08.2018.
Devetnica Gospi od Suza u Pleternici
24.08.2018.
Obilježavanje 71. obljetnice mučeništva bl. Miroslava Bulešića
26.08.2018.
Generalni kapitul Kapucinskoga reda
30.08.2018.
Hodočašće ministranata Varaždinske biskupije u Ludbreg
31.08.2018.
Proslava blagdana Gospe od Suza u Pleternici u znaku 10. obljetnice metropolije
05.09.2018.
Trodnevnica i blagdan Male Gospe u Stenjevcu
08.09.2018.
Dan hrvatskih mučenika na Udbini
08.09.2018.
287. zavjetno hodočašće vjernika grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj
11.09.2018.
Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije
15.09.2018.
Papin pohod Palermu
23.09.2018.
Proslava blagdana padra Pija kod kapucina u Zagrebu
12.10.2018.
Međunarodni znanstveni simpozij uz 400. obljetnicu dolaska franjevaca kapucina u Zagreb
14.10.2018.
Svečana euharistija uz završetak kapucinskog Jubileja
Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača.
Copyright © 2007, Informativna katolička agencija.